Kupnja srebra u Hrvatskoj

Objavljena cijena srebra prikazuje samo metal. Ono što hrvatski kupac stvarno plaća sadrži još tri stavke, a najveća od njih je porez — i upravo se ondje srebro i zlato razilaze.

Zašto srebro u Hrvatskoj poskupi već na računu

Opća stopa poreza na dodanu vrijednost iznosi 25 % (čl. 38. st. 1. ZPDV) i jedna je od najviših u Europskoj uniji. Na fizičko srebro primjenjuje se u svakom obliku u kojem se ono kupuje kao ulaganje. Obuhvaćena je lijevana poluga, jednako i kovana poluga prešana iz valjane trake, zatim bullion kovanica s nominalnom vrijednošću ili bez nje, a na kraju i granule koje se prodaju na masu. Ne postoji prag ispod kojeg porez otpada niti poseban razred za investicijsku robu.

Snižene stope od 5 % i 13 % ne obuhvaćaju nijedan plemeniti metal (čl. 38. st. 2. i 3. ZPDV), pa ni kolekcionarske kovanice. Snižene stope za sabirni novac, kakvu poznaju neke druge države, u hrvatskom zakonskom tekstu nema.

Četiri stavke u cijeni srebra

• vrijednost metala, dakle masa pomnožena s čistoćom i s cijenom grama;
• trošak izrade: lijevanje ili kovanje, pakiranje, certifikat, serijski broj;
• trgovačka zarada;
• PDV od 25 % obračunat na zbroj prethodnih triju stavaka.

Samo prva stavka prati tržišnu cijenu srebra. Porez se obračunava na kraju, na cijelu naknadu za isporuku, dakle i na trošak izrade i na zaradu, a ne samo na vrijednost metala. Tko želi vidjeti koliko od ponude otpada na sam metal, rastavi je kalkulatorom materijalne vrijednosti.

Investicijsko zlato je oslobođeno, srebro nije

Kod zlata zakon radi nešto što kod srebra ne radi. Odjeljak ZPDV-a nosi naslov „5.2. Oslobođenje od plaćanja PDV-a“, a čl. 114. t. a) ZPDV oslobađa isporuku, stjecanje unutar Europske unije i uvoz investicijskog zlata. Riječ je o pravom oslobođenju: porezni događaj po čl. 4. st. 1. ZPDV nastane, pa ga posebna odredba povuče. Uvjete koje zlatna poluga i zlatna kovanica moraju kumulativno ispuniti objašnjava vodič o kupnji zlata.

Za srebro takve odredbe nema. Ono ostaje u općoj stopi, i to je cijela pravna priča.

Ista opća stopa pogađa i platinu i paladij, pa oba metala počinju s istom preprekom kao srebro; o njima govori vodič o platini i paladiju.

Investicijsko srebro u hrvatskom pravu ne postoji

Poseban postupak za plemenite metale u ZPDV-u obuhvaća čl. 113. do čl. 117., i u svim tim odredbama stoji samo jedna riječ za metal: „zlato“. Nema investicijskog srebra, nema investicijske platine, nema investicijskog paladija. To nije propust u tumačenju nego zakonski tekst, i posljedica je vrlo praktična.

Ne pomaže, dakle, ništa od onoga što kupac obično navodi: ni čistoća od 999,9 tisućinki, ni to što kovanicu izdaje državna kovnica, ni to što se roba prodaje po vrijednosti metala i bez numizmatičkog interesa. Dvije kovanice istog promjera iz iste kovnice oporezuju se posve različito, a jedina razlika koja to izaziva jest metal.

Srebrne kovanice s nominalnom vrijednošću nisu izuzete

Sljedeći argument glasi: srebrna kovanica je zakonsko sredstvo plaćanja u državi izdanja, a promet novcem je oslobođen. Prva polovica rečenice je često točna, druga ne pomaže.

čl. 40. st. 1. t. e) ZPDV oslobađa promet valutom i novčanicama koji su zakonsko sredstvo plaćanja, ali iz oslobođenja izrijekom vadi: „osim kolekcionarskih predmeta, odnosno kovanica od zlata, srebra ili drugog metala te novčanica koje se u pravilu ne koriste kao zakonsko sredstvo plaćanja ili kovanica od numizmatičkog interesa“. Srebrna unca s otisnutim nominalnim iznosom u praksi se ne koristi za plaćanje — njezina je nominala u pravilu daleko ispod vrijednosti metala — pa ulazi upravo u tu iznimku.

Kod zlata postoji protuteža koje kod srebra nema: čl. 113. st. 2. ZPDV zakonom utvrđuje da se kovanice iz definicije investicijskog zlata ne smatraju prodanima u numizmatičke svrhe, pa prodavatelj to ne mora dokazivati. Za srebro nijedna odredba ne radi ništa slično.

Oporezivanje marže kod srebrnih poluga je isključeno

U stranim se tekstovima često spominje put kojim se porez plaća samo na razliku između nabavne i prodajne cijene. Za poluge taj put hrvatski zakon zatvara izrijekom.

čl. 95. st. 1. t. a) ZPDV iz pojma rabljenih dobara vadi „plemenite kovine iz KN oznake 7106, 7108, 7110 i 7112 i dragoga kamenja iz KN oznake 7102 i 7103“. KN 7106 je srebro. Hrvatski trgovac srebrnu polugu, dakle, ne može prodati u posebnom postupku oporezivanja marže; obračunava 25 % na cijelu cijenu, bez obzira na to od koga je robu nabavio i je li ona nova ili je već bila u nečijem vlasništvu.

Što isključenje znači za kupca

Za privatnu osobu koja polugu samo kupuje ishod je jednostavan: cijena sadrži 25 posto na cijeli iznos i drugog puta nema. Za poduzetnika je razlika veća, jer se u posebnom postupku iznos poreza na računu ne smije iskazati, pa nema ni odbitka pretporeza. Koje napomene pritom stoje ispod ukupnog iznosa i kako se čitaju, razrađuje odjeljak o računu niže u tekstu.

Kod srebrnih kovanica marža je otvoreno pitanje

Poluge su riješene, kovanice nisu, i taj ostatak treba prikazati onakvim kakav jest.

S jedne strane, Dodatak III. Dio B t. 2. ZPDV obuhvaća „kolekcije i kolekcionarski predmeti od … numizmatičkog značaja (tarifna oznaka KN 9705 00 00)“, a čl. 95. st. 4. ZPDV dodatno traži da je preprodavatelj robu nabavio od osobe koja nije porezni obveznik, od obveznika koji je isporučio oslobođeno ili od drugog preprodavatelja u istom postupku. S druge strane, kovanice se carinski razvrstavaju u KN 7118, a ta oznaka u popisu isključenja iz čl. 95. st. 1. t. a) ne stoji.

Slijedi li iz toga da se moderna srebrna investicijska kovanica smije oporezivati po marži, iz zakonskog teksta se ne može zaključiti ni u jednom ni u drugom smjeru. Objavljenog mišljenja Porezne uprave ili upravne prakse koja bi baš taj slučaj rješavala u dostupnim izvorima nema.

Što 25 posto radi s cijelim krugom kupnje i prodaje

Porez nije naknada za uslugu nego trajno smanjenje količine metala koju novac kupuje. Privatna osoba ga ne može odbiti, a pri prodaji kupac plaća sadržaj metala i ništa više. Najlakše se to vidi kada se cijeli krug jednom izračuna do kraja.

Formula

Vrijednost srebra  = masa u gramima × čistoća × cijena grama srebra
Cijena bez PDV-a   = vrijednost srebra + trošak izrade i trgovačka zarada
Cijena s PDV-om    = cijena bez PDV-a × 1,25
Ukupna premija     = (cijena s PDV-om − vrijednost srebra) ÷ vrijednost srebra × 100

Jedan primjer izračunan do kraja

Cijena grama uzeta je kao pretpostavka radi preglednosti računa, nije prognoza i ne odnosi se ni na jedan dan; stvarnu brojku upišite s vlastite stranice cijene srebra. Pretpostavka je poluga od jednog kilograma čistoće 999 tisućinki, trgovačka nadoplata 8 posto i otkup po cijeni 3 posto ispod vrijednosti metala.

Cijena grama srebra (pretpostavka)  = 1,20 eura
Vrijednost srebra   = 1.000 g × 0,999 × 1,20 = 1.198,80 eura
Nadoplata 8 %       = 95,90 eura
Cijena bez PDV-a    = 1.198,80 + 95,90 = 1.294,70 eura
PDV 25 %            = 323,68 eura
Cijena s PDV-om     = 1.618,38 eura
Ukupna premija      = (1.618,38 − 1.198,80) ÷ 1.198,80 × 100 = 35,00 %

Kupac je, dakle, za metal vrijedan 1.198,80 eura platio 1.618,38 eura, što je 35 posto iznad vrijednosti metala, i od toga je porez sam 323,68 eura. Pri prodaji se ne vraća ništa od toga: uz otkup 3 posto ispod vrijednosti metala, vrijednost srebra mora narasti na 1.668,43 eura da bi isplata dosegnula plaćenu cijenu. To je porast od nešto više od 39 posto samo do nule.

Isti račun s investicijskim zlatom nema redak s porezom, i upravo je to razlika o kojoj govori cijeli ovaj vodič. Vlastite brojke provjerite kalkulatorom kupovne cijene ili kalkulatorom srebra.

Premija kod srebra je razmjerno veća nego kod zlata

Uz porez ide i druga, tiša razlika. Trošak izrade jednog komada ne ovisi mnogo o tome koji je metal unutra: kalup, kovanje, kontrola, pakiranje i doprema stoje slično za srebrnu i za zlatnu uncu. Vrijednost metala u toj istoj unci, međutim, razlikuje se višedesetostruko. Isti trošak izrade zato kod srebra čini mnogo veći postotak cijene, i premija je gotovo uvijek razmjerno viša nego kod zlata.

Isti mehanizam objašnjava zašto mali komadi razmjerno poskupljuju: deset kovanica od jedne unce nosi deset puta trošak izrade, a kilogramska poluga samo jednom. Iznos premije nije ni propisan ni objavljen, pa se ovdje ne navode brojke — usporedbu radite sami, kalkulatorom premije i na isti dan za sve ponude.

Jedna napomena o jeziku, jer je u Hrvatskoj važna. Za pojam „premije“ nema službenog zakonskog naziva; trgovina govori o marži ili premiji, ali je marža u ZPDV-u zauzeta za posebni postupak oporezivanja iz čl. 95. Kada trgovac kaže „marža“, provjerite govori li o svojoj zaradi ili o načinu oporezivanja, jer to nisu ni približno iste stvari.

Uvoz srebra iz treće zemlje

Kupnja izvan Europske unije čini se privlačnom sve dok se ne pogleda kako se porez obračunava. Uvoz je samostalan porezni događaj (čl. 4. st. 1. t. 4. ZPDV), a 25 posto ne pada na cijenu robe nego na osnovicu koja je redovito veća.

Što ulazi u poreznu osnovicu

Prema čl. 35. st. 1. i 2. ZPDV osnovicu čine:

• carinska vrijednost robe;
• carine, pristojbe i druga davanja, osim samog PDV-a;
• sporedni troškovi kao što su provizija, pakiranje, prijevoz i osiguranje do prvog odredišta u zemlji.

Tek se na taj zbroj primjenjuje stopa od 25 posto. Carinska stopa ovisi o tarifnoj oznaci i o podrijetlu robe, a ovaj je vodič namjerno ne navodi i ne donosi brojčani primjer uvoza: bez provjerene tarifne stope svaki bi izračun bio izmišljen. Postupak i pojmove opisuje natuknica o carini pri uvozu plemenitih metala.

Kod investicijskog zlata to izgleda drukčije: čl. 114. t. a) ZPDV oslobađa i uvoz. Kod srebra oslobođenja nema ni na granici.

Kupnja srebra u drugoj državi članici Europske unije

Unutar Europske unije nema carine ni uvoznog postupka, ali porez negdje ipak nastaje, i za građanina je važno gdje.

Stjecanje unutar Unije oporezivo je samo kod poreznih obveznika i određenih pravnih osoba (čl. 4. st. 1. t. 2. a) ZPDV). Privatna osoba koja srebro kupi u drugoj članici i sama ga preuzme ne obavlja oporezivo stjecanje u Hrvatskoj: plaća porez te države po njezinoj stopi, a ovdje se ništa dodatno ne obračunava. Kod narudžbe s dostavom vrijedi pravilo prodaje na daljinu s oporezivanjem u državi odredišta (čl. 13. st. 3. a) ZPDV); ispod praga od 10.000,00 € iz čl. 26.a st. 1. t. c) ZPDV prodavatelj može ostati u državi podrijetla, iznad njega obračunava hrvatskih 25 posto. Prag stjecanja od 10.000,00 € iz čl. 5. st. 2. t. a) ZPDV odnosi se na obveznike, ne na građanina.

Pri kupnji kod trgovca u Hrvatskoj vrijede i tri odvojene granice iz propisa o sprječavanju pranja novca — obveza utvrđivanja identiteta od 2.000,00 €, dubinska analiza stranke od 10.000,00 € i zabrana gotovinskog plaćanja od 10.000,00 € — koje imaju različite okidače i različite adresate i objašnjene su u vodiču o kupnji zlata; u drugoj članici o tome odlučuje pravo te države.

Račun pri kupnji srebra i što s njim učiniti

Kod srebra račun nije samo potvrda o plaćanju. To je jedini dokument koji kasnije govori što je kupljeno, u kojoj masi i čistoći, po kojoj cijeni i u kojem poreznom postupku, a upravo o postupku ovisi može li se ta cijena usporediti s drugom ponudom. Kod investicijskog zlata zakon uz to traži evidenciju o svakoj transakciji i podatke o identitetu kupca, i to bez ikakvoga praga (čl. 117. ZPDV); za srebro takve posebne odredbe nema, pa vrijede opća pravila o izdavanju računa iz čl. 79. ZPDV. Kako ta obveza izgleda kod zlata, opisuje vodič o kupnji zlata.

Najvažnije se ne nalazi u ukupnom iznosu nego u napomenama ispod njega. Ako stoji napomena o posebnom postupku oporezivanja marže, iznos poreza nije i ne smije biti iskazan odvojeno (čl. 103. ZPDV), pa poduzetnik iz takvog računa ne može odbiti pretporez. Ako napomene nema, a porez je iskazan, riječ je o redovnom oporezivanju po čl. 38. st. 1. ZPDV; prodavatelj se za njega može odlučiti i onda kada bi posebni postupak bio dopušten (čl. 99. ZPDV).

Tri napomene koje mijenjaju značenje računa

Posljednji redak zaslužuje objašnjenje. Prijenos porezne obveze u ovom je području vezan uz zlato: čl. 115. st. 4. ZPDV pokriva zlatni materijal i zlatne poluproizvode čistoće 325 tisućinki ili veće te investicijsko zlato kod kojeg je iskorišteno pravo izbora za oporezivanje. Srebro se u toj odredbi ne spominje, pa je takva napomena na računu koji privatna osoba dobije za srebrnu polugu znak da nešto treba razjasniti prije plaćanja.

Stupnjevi čistoće srebra od 999 do 800

Kod srebra oznaka u karatima nije u uporabi. Udio plemenite kovine u leguri hrvatski propis mjeri u tisućinkama i tako ga definira: čl. 3. t. 6. do 8. ZNPPK uvodi pojmove čistoće i stupnja čistoće upravo kao taj udio, pa se u istim jedinicama iskazuju i državni žig i podatak proizvođača na samom komadu. čl. 6. Zakona o nadzoru predmeta od plemenitih kovina (NN 36/15, 114/22) za srebro nabraja pet stupnjeva: 999, 950, 925, 900 i 800 tisućinki. To je popis stupnjeva koje hrvatski propis poznaje, i on objašnjava zašto se dio oznaka poznatih iz inozemstva ovdje ne pojavljuje kao službeni stupanj.

Za ulagača je zanimljiv samo gornji kraj tog popisa. Investicijske poluge, kovanice i granule redovito nose 999 tisućinki ili više, dok se niži stupnjevi susreću kod nakita, pribora za jelo i starijih optjecajnih kovanica. Finoća određuje koliko je čistog metala u komadu, pa se vrijednost uvijek računa na neto masu plemenitog metala, a ne na masu koju vaga pokaže.

Zašto 999,9 nije šesti stupanj

Poluge i kovanice s oznakom 999,9 na tržištu postoje, ali čl. 6. ZNPPK iznad 999 tisućinki ne poznaje daljnji stupanj. Razlog je u svrsi tog popisa: on uređuje ispitivanje i žigosanje predmeta koji se stavljaju na tržište, a investicijske poluge i kovanice iz te su obveze izuzete (čl. 5. t. 4. i 8. ZNPPK). Oznaka 999,9 na poluzi zato nije državni žig nego podatak proizvođača, jednako kao serijski broj. Kako to izuzeće djeluje u praksi, razrađuje vodič o kupnji zlata.

Kovanica, poluga ili granule

Kod zlata oblik odlučuje o porezu, jer poluga i kovanica moraju ispuniti različite uvjete da bi uopće bile investicijsko zlato; te uvjete nabraja vodič o kupnji zlata. Kod srebra takve razdiobe nema jer nema odredbe koja bi je nosila. Stopa od 25 posto pogađa svaki oblik jednako, pa je izbor oblika ovdje čisto praktično pitanje: koliko stoji izrada po gramu, koliko se lako komad preprodaje i koliko mjesta zauzima.

Razlike unutar poluga poznate su iz zlata i vrijede jednako: lijevana poluga nastaje ulijevanjem u kalup i jeftinija je za izradu, dok se kovana poluga preša iz valjane trake i redovito dolazi zapečaćena. Kod srebra ta razlika ima još jednu posljedicu: zapečaćena poluga bolje podnosi godine u ormaru jer joj zrak ne dolazi do plohe.

Serijski broj, certifikat i pakiranje

Kod srebra se dokumentacija podcjenjuje jer su iznosi po komadu manji nego kod zlata. Za preprodaju je ipak korisna: certifikatna poluga u blisteru prodaje se brže od iste poluge bez pakiranja, a pločasta poluga rješava problem djeljivosti koji kod kilograma inače ostaje neriješen. Granule su suprotan slučaj: dijele se do grama, ali ih pri otkupu treba vagati i ispitivati, pa se ta prednost dijelom pojede.

Obujam i masa: prepreka koje kod zlata nema

Kod zlata prostor nije problem: godišnja kupnja stane u malu kutiju. Kod srebra je to prva stvarna prepreka, i nije stvar ukusa nego fizike. Srebro je gotovo dvostruko manje gusto od zlata, a po euru uloženom u metal dobiva se višedesetostruko veća masa, pa se ta dva učinka množe.

Formula za obujam metala

Obujam u kubnim centimetrima = masa u gramima ÷ gustoća
Gustoća srebra = 10,49 g/cm3
Gustoća zlata  = 19,32 g/cm3

Primjer: ista vrijednost, 147 puta više prostora

Za račun je uzet okrugao omjer zlata i srebra od 80 prema 1. To je pretpostavka za izračun, a ne procjena i ne prognoza; svoju brojku upišite s vlastite stranice omjera.

Zlato:  1.000 g ÷ 19,32 = 51,8 cm3
Srebro: 80.000 g ÷ 10,49 = 7.626 cm3
Odnos obujma = 7.626 ÷ 51,8 = 147

Za istu vrijednost metala treba, dakle, 80 kilograma srebra umjesto jednog kilograma zlata, i to zauzima oko 147 puta više prostora. Tome se dodaje pakiranje: kovanice u tubama, poluge u blisterima i kartonima zauzmu osjetno više od samog metala. Uz to na srebro ide i 25 posto poreza. Gdje takva količina može stajati i kako se to odražava na osiguranje, obrađuje vodič o pohrani i osiguranju.

Tamnjenje, mliječne mrlje i rukovanje srebrom

Srebro s vremenom potamni. To nije kvar, nije znak krivotvorine i nije korozija u smislu propadanja metala: na površini nastaje tanak sloj spoja srebra i sumpora iz zraka, koji mijenja boju od žućkaste preko smeđe do gotovo crne. Pojava se zove tamnjenje ili oksidacija i kod zlata je praktički nema, što je jedan od razloga zašto se srebro drukčije pakira i drukčije čuva.

Druga pojava tiče se isključivo modernih kovanica: u trgovini poznate mliječne mrlje, svijetle nepravilne točke koje se ponekad pojave i na komadu koji nikada nije izvađen iz originalnog pakiranja. Na materijalnu vrijednost ne utječu, ali kod kupaca koji plaćaju za besprijekoran izgled smanjuju cijenu, pa se odražavaju na premiju, a ne na metal.

Što tamnjenje ne mijenja

Ni potamnjela ploha ni mliječne mrlje ne mijenjaju masu ni čistoću komada. Otkupljivač koji plaća po sadržaju metala računa istu materijalnu vrijednost kao za sjajan komad; razlika nastaje samo ondje gdje se plaća i izgled, dakle kod kolekcionarskih izdanja i proof izvedbi. Kod poluga i običnih bullion kovanica gubitak je u pravilu zanemariv.

Staro srebro, pribor za jelo i optjecajne kovanice

Uz kupnju novog metala u kućanstvima se često nađe i staro srebro: pribor za jelo, posuđe, ukrasni predmeti i kovanice iz ranijih razdoblja. To je zasebna kategorija i pravno i praktično. Bitna razlika prema investicijskoj robi jest da pribor za jelo, nakit i posuđe podliježu obveznom žigosanju prije stavljanja na tržište (čl. 19. st. 1. i 3. ZNPPK), dok su poluge i investicijske kovanice iz te obveze izuzete; tko provodi ispitivanje, tko dodjeljuje znak proizvođača i kako izuzeće djeluje, razrađuje vodič o kupnji zlata. Za kućanstvo to znači jednostavno pravilo: stariji uporabni komad u pravilu nosi žig i po njemu se čita stupanj čistoće, nova poluga ga nema i njezinu čistoću potvrđuje proizvođač.

Na starijim komadima domaćeg i inozemnog podrijetla susreću se oznake koje nisu među pet stupnjeva iz čl. 6. ZNPPK. Oznaka 835 tipičan je primjer: postoji na starijem europskom priboru, ali nije hrvatski stupanj čistoće. Kod starog srebra zato prvo ide utvrđivanje što je uopće u rukama, a tek onda razgovor o cijeni.

Posrebreno nije srebro

Najčešće razočaranje pri procjeni nije niska cijena nego pogrešna pretpostavka. Posrebreni predmeti nose tanak sloj srebra na jeftinoj podlozi i sadrže zanemarivu količinu metala; isto vrijedi za novo srebro ili alpaku, koja usprkos imenu srebra uopće nema. Masivan pribor za jelo ima mjerljiv sadržaj, ali mu je dio mase u drškama često ispunjen smolom ili kitom, pa bruto masa zavarava.

Kod optjecajnih srebrnih kovanica vrijedi isto pravilo: cijena se izvodi iz sadržaja metala, osim ako komad ima numizmatičku vrijednost, a to je odvojena procjena i odvojeno tržište. Za grubu orijentaciju posluži kalkulator materijalne vrijednosti, ali stvarnu masu i čistoću treba prije toga izmjeriti, a ne pretpostaviti.

Omjer zlata i srebra kao pomoć pri odluci

Omjer zlata i srebra pokazuje koliko je unci srebra potrebno za jednu uncu zlata. Zašto se on kreće i što ga pomiče, tema je vodiča o cijeni srebra; ovdje je zanimljiv samo kao pomagalo pri jednoj konkretnoj odluci, a i tada uz jednu hrvatsku ispravku koja se rijetko spominje.

Objavljeni omjer uspoređuje cijene metala, dakle brojke prije poreza. Hrvatski privatni kupac međutim na srebro plaća 25 posto, a na investicijsko zlato ništa, pa je omjer koji on stvarno dobiva za svoj novac lošiji od objavljenog.

Objavljeni omjer = cijena unce zlata ÷ cijena unce srebra
Omjer nakon poreza za hrvatskog kupca = objavljeni omjer ÷ 1,25

Primjer pri objavljenom omjeru 80:
80 ÷ 1,25 = 64

Uz objavljeni omjer od 80 kupac za protuvrijednost jedne unce investicijskog zlata dobije oko 64 unce srebra, a ne 80. Razlika od šesnaest unci nije tržišna nego porezna i ne vraća se pri prodaji.

Što se pri prodaji srebra vraća, a što ne

Prodaja je trenutak u kojem se svi raniji troškovi pretvore u jednu brojku. Kod srebra ta brojka gotovo uvijek iznenadi one koji su pri kupnji gledali samo cijenu metala, pa ovdje stoji što se u nju vraća, a što je nepovratno.

Ne vraća se porez. Privatna osoba koja prodaje vlastito srebro nije porezni obveznik i PDV ne obračunava, ali ga ni ne dobiva natrag; 25 posto plaćenih pri kupnji ostaje trajni trošak. Ne vraća se ni trošak izrade: otkupljivač plaća sadržaj metala, a ne kalup, pakiranje i certifikat. Vraća se, dakle, vrijednost metala umanjena za razliku između otkupne i prodajne cijene, a ta se razlika kod srebra u pravilu osjeti jače nego kod zlata jer je vrijednost po komadu manja.

Zašto trgovac za srebro nudi razmjerno manje nego za zlato

Razlog je u poreznom položaju robe koju trgovac kupuje. Srebrnu polugu koju otkupi od privatne osobe ne može preprodati u posebnom postupku oporezivanja marže, jer čl. 95. st. 1. t. a) ZPDV iz pojma rabljenih dobara izuzima plemenite kovine iz KN oznake 7106. Pri preprodaji mora, dakle, obračunati 25 posto na cijelu cijenu, iako pri otkupu nije imao pretporez koji bi odbio. Taj se teret u praksi vidi u ponuđenoj otkupnoj cijeni. Kod investicijskog zlata te stavke nema jer je i preprodaja oslobođena.

Porezno na strani prodavatelja stvar je kratka: primitak od otuđenja osobne imovine ne smatra se dohotkom prema čl. 8. st. 2. t. 4. ZPD, uz iznimku imovine iz čl. 59. istoga zakona; sustav, iznimke i rokove objašnjava vodič o porezima. Pri prodaji trgovcu vrijede i pravila o utvrđivanju identiteta, i to u oba smjera, dakle i pri otkupu od privatne osobe; njih razrađuje vodič o kupnji zlata.

Granice ovog vodiča o kupnji srebra

Ovaj tekst okuplja odredbe koje odlučuju o cijeni srebra u Hrvatskoj i objašnjava zašto se srebro porezno ne ponaša kao zlato. Nije porezni savjet, nije pravno mišljenje i nije preporuka za kupnju ili prodaju. Nijedan trgovac nije imenovan i nijedna brojka u primjerima nije procjena buduće cijene: pretpostavke postoje samo zato da se postupak izračuna može ponoviti na vlastitim brojkama.

Pravno stanje je 22. kolovoza 2026. Mjerodavni su tekstovi: Zakon o porezu na dodanu vrijednost u tekstu NN 73/13 do 52/25, NN 151/25 od 15. prosinca 2025., NN 32/26 i NN 48/26, s pročišćenim tekstom na zakon.hr uz oznaku „na snazi od 30.03.2026.“; Zakon o porezu na dohodak zaključno s NN 152/24, na snazi od 1. siječnja 2025.; Zakon o nadzoru predmeta od plemenitih kovina, NN 36/15 i 114/22. Propisi se mijenjaju, pa svaku stopu i svaki iznos treba provjeriti na dan kada se odluka donosi.

Dvije stvari ostaju otvorene i vodič ih tako i ostavlja. Prva je smije li se na moderne srebrne investicijske kovanice primijeniti posebni postupak oporezivanja marže: zakonski tekst ne odgovara ni potvrdno ni niječno, a objavljenog mišljenja Porezne uprave nema. Druga je carinska stopa pri uvozu iz treće zemlje, koja ovisi o tarifnoj oznaci i podrijetlu robe i ovdje namjerno nije navedena. Za konkretan posao pitajte poreznog savjetnika, Poreznu upravu ili Carinsku upravu; pojmovi iz teksta objašnjeni su u pojmovniku.