Aktualna cijena rutenija i tečaj rutenija s grafikonom

Johnson Matthey za Južnu Afriku piše „accounts for over 85 % of global primary supply", a IPA procjenjuje „>90 % of ruthenium output". Brojke se ne poklapaju, pa ovdje stoje obje, a ne jedna kao da je točna. Preostale regije jesu Zimbabve i Rusija; za Uniju IPA kaže „essentially no primary supply".

Geološki je odlučujuće koje rudno tijelo rudari rade: u kompleksu Bushveld UG2 kromititni sloj sadrži znatno više rodija, rutenija i iridija od Merenskyjeva sloja, pa količina rutenija ovisi o tome gdje proizvođači platine upravo rade, a ne o cijeni rutenija. Novi kapacitet traje 8 do 18 mjeseci za ponovno pokretanje postojećega rudnika i 6 do 8 godina za duboki okomiti rudnik.

Johnson Matthey za rutenij iskazuje samo „Total primary supply" — sekundarne linije u tablici nema. Zbog toga vrijednost iz 2021. (44,1 tone) nije rekord iskopa, nego sadrži velika otpuštanja zaliha proizvođača; JM pad 2025. objašnjava izravno: „ruthenium sales fell by 14 %, as a large release of refined inventory in 2024 was not repeated." Stvarna je ponuda 2025. iznosila 972.000 unci, odnosno 30,2 tone.

Kod rodija visoka cijena s odgodom olakšava tržište preko starih katalizatora: 30,8 % ukupne rodijeve ponude 2025. došlo je iz reciklaže — pri čemu i ta brojka opisuje samo otvoreni krug, jer prema procjenama iz Johnson Mattheyjeva rada o cirkularnosti iz 2024. na zatvoreni krug otpada 75 % cjelokupne reciklaže rodija. Kod rutenija tog ventila nema uopće: JM ne iskazuje sekundarnu ponudu, a IPA za Uniju bilježi „negligible primary supply or open-loop recycling". Razlog je fizički — rutenij sjedi u otpornicima, slojevima diskova i prevlakama elektroda u sitnim količinama, a sustava prikupljanja kakav postoji za autokatalizatore nema.

Johnson Matthey navodi: „Chinese export controls on ruthenium and ruthenium-containing materials, imposed in February 2025, may have intensified shortages in other regions." Tu tvrdnju nismo mogli neovisno potvrditi. Obavijest MOFCOM-a i Glavne carinske uprave br. 10/2025 od 4. veljače 2025. prema pregledanim izvorima obuhvaća volfram, telur, bizmut, molibden i indij — rutenij se tamo ne navodi. Zato ovdje stoji kao navod Johnsona Mattheyja, a ne kao pravno stanje.

Promjena zaliha od 2021. do 2025. iznosila je +388, +17, −94, −45 i −293 tisuće unci, a prognoza za 2026. je −216 — manjak 2025. odgovara 23,2 % godišnje potrošnje, prognoza 2026. 18,1 %. JM za 2026. očekuje „deep deficit" uz pad industrijske potrošnje, čime je standardna logika obrnuta: potrošnja pada, a manjak ostaje, jer su spremišta prazna.

Ono što privatnoga kupca stvarno čeka jest izmjereni raspon: 30,0 % između nabavne i prodajne cijene istoga trgovca, kroz 142 dana kotacije praktično nepromijenjeno — četverostruko više od platinina od 7,0 %. Tko kupi i proda istoga dana, izgubio je gotovo trećinu uloženog. Uz to kotacija izostane gotovo svaki treći dan, pa izlazak nije samo pitanje cijene, nego i pitanje postoji li taj dan cijena.

Johnson Matthey iskazuje burzovne zalihe za platinu, paladij i rodij, a za rutenij nijednu; IPA također ne navodi nijedan ulagački proizvod. To je odsutnost spominjanja u dva izvještaja, a ne dokaz da proizvod ne postoji. Ni korpa ne pomaže: platina i paladij čine 86 % mase košarice, rutenij 7 %.

Rudarske dionice imaju vlastiti problem: objavljeni južnoafrički košarični indeks je 4E korpa (platina, paladij, rodij, zlato), a rutenij i iridij u njoj nisu — pojavljuju se tek u 6E sadržaju. Tko rutenij kupuje preko dionica, kupuje poziciju u kojoj rutenij nije ni u standardnom pokazatelju.

U Hrvatskoj nema nijednoga kotatora rutenija. Najbliži stolovi koji objavljuju dnevne kotacije jesu Umicore u Belgiji i Heraeus u Njemačkoj, oba u eurima po kilogramu. Hrvatska narodna banka na dan 31. prosinca 2025. iskazuje 450,25 unci zlata i nijednu uncu metala platinske grupe. Svaka hrvatska ponuda rutenija zato je izvedena iz tuđe kotacije, uvećana za prijevoz, maržu i PDV.

• ◆ Da kineske izvozne kontrole obuhvaćaju rutenij. To je navod Johnsona Mattheyja; obavijest br. 10/2025 od 4. veljače 2025. imenuje volfram, telur, bizmut, molibden i indij.
• ◆ Da rutenijev proizvod na burzi ne postoji — samo da ga dva izvještaja ne iskazuju. Ni maloprodajni dodatak ni najmanju količinu naručivanja: iz primarnog izvora nisu utvrđeni.
• ◆ Nikakav postotak za učinak otvrdnjavanja („već 0,1 % mijenja tvrdoću"). IPA govori samo opisno o „one of the most effective hardeners"; brojka u primarnim izvorima nije potvrđena.
• ◆ Nikakvu hrvatsku brojku o potrošnji rutenija. Službena statistika koja bi to nosila nije nađena, a stranice trgovaca nisu dokaz o tržišnim udjelima.
• ◆ Nikakvu tvrdnju o tome gdje prestaje osobna imovina a počinje otpad, ni popis robe iz čl. 152. Pravilnika o PDV-u: taj tekst nismo mogli otvoriti. Nije nam poznato nijedno mišljenje Porezne uprave o metalima platinske grupe.

Opća je stopa 25 % (čl. 38. st. 1. Zakona o PDV-u). Oslobođenje postoji samo za investicijsko zlato, i poglavlje čl. 113.–117. govori isključivo o „zlatu" — o toj riječi visi sve, jer čl. 114. t. a) provodi čl. 344.–346. Direktive 2006/112/EZ, koji investicijsko zlato definiraju samo za zlato. Rutenij nosi 25 % na cijelu cijenu; ni kovanica ne pomaže, jer čl. 40. st. 1. t. e) izuzima „kovanica od zlata, srebra ili drugog metala".

Marža otpada: čl. 95. st. 1. t. a) iz pojma rabljena dobra izuzima „plemenite kovine iz KN oznake 7106, 7108, 7110 i 7112", a 7110 obuhvaća i rutenij, pa trgovac obračunava 25 % na puni iznos. Prijenos porezne obveze rutenij ne dohvaća: čl. 115. st. 4. govori samo o zlatu, a popis uz čl. 75. st. 3. t. b) prepušten je čl. 152. Pravilnika, koji nismo mogli otvoriti — neodlučeno u oba smjera.

Nosiva je norma čl. 8. st. 2. t. 4. Zakona o porezu na dohodak: dohotkom „se ne smatraju … primici od otuđenja osobne imovine, osim imovine iz članka 59.". To je izričito izuzimanje, a ne nedostatak poreznoga činjenja — čl. 39. st. 2. prava je sabirna norma (drugi dohodak), pa primitak kroz rešeto ne propada. Roka držanja nema: dvogodišnje razdoblje iz čl. 67. st. 8. veže samo financijsku imovinu. Razlikujte dva pojma: granica oslobođenja prag je preko kojega se oporezuje cijeli iznos, a neoporezivi odbitak odbija se od osnovice — za rutenij nema nijednoga od toga.

Iznimka je za rutenij najvažnija. Čl. 59. st. 2. posebnom vrstom imovine smatra „otpad u skladu s posebnim propisima", st. 3. da se „ne priznaju izdaci", a čl. 62. st. 6. (NN 115/16, 138/20, 114/23, 152/24) propisuje odbitak po stopi od 12 %. Rutenijem se trguje gotovo isključivo kao industrijskim materijalom: gdje ga privatna osoba predaje kao otpad, kupac zadržava 12 % bruto iznosa bez priznavanja ijednog eura nabave; gdje proda polugu, ne oporezuje se ništa. Gdje je granica, nijedna norma ne kaže.

Jedna praznina pripada ovamo, i ne popunjavamo je. Hrvatska podloga na kojoj ova stranica stoji napisana je za zlato, srebro, platinu i paladij; rutenij se u njoj pojavljuje samo jednom, u definiciji platinske grupe iz propisa o žigosanju. Prenosi se zato što su same norme metalno neutralne — to je izvođenje, a ne potvrda nadležnoga tijela.